O Županiji

Županija Posavska – druga od 10 županija/kantona Federacije Bosne i Hercegovine uspostavljena je mirovnim sporazumom za BiH.
Sastavljena je od općina Orašje, Odžak i Domaljevac- Šamac.
Prema statističkim pokazateljima Federalnog Zavoda za statistiku o Županiji Posavskoj govore i sljedeći podaci (publikacija Kanton Posavski u brojkama 2005):
Tri posavske općine prostiru se na području od 324,6 km2.
Površina općina:
1. Orašje 121,8 Km2
2. Domaljevac – Šamac 44,4 Km2
3. Odžak 158,4 Km2
Starosna struktura stanovništva
Stanje 31.12. 2004.g.- procjena
Općina
Ukupno
0-14
15-64
65 i više
Ukupno
44648
5869
34039
4740
Žene
24056
2773
18415
2868
Orašje
22573
3290
16867
2416
Domaljevac-
Šamac
5010
639
3634
737
Odžak
17065
1940
13538
1587
Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH ukupno na području Županije Posavske živi 44.648 stanovnika.
Hrvata je 36.779, Bošnjaka 6.723, Srba 780 i ostalih 366.
Nacionalna struktura stanovništva
Stanje 31.12. 2004.godine- procjena
Općina
Ukupno
Hrvati
Bošnjaci
Srbi
Ostali
Ukupno
Orašje
Domaljevac
-Šamac
Odžak
44648
22573
5010
17065
36779
20361
4827
11591
6723
2056
97
4570
780
156
53
571
366
33
333
U Županiji Posavskoj sljedeća naselja razmještena su po općinama:
Općina Orašje
U sastavu općine Orašje su sljedeća naselja: Ugljara, Donja Mahala, Tolisa, Kostrč, Matići, Bok, Oštra Luka, Vidovice, Bukova Greda, Kopanice, Jenjić, Lepnica i Orašje
Općina Domaljevac Šamac.
Novoutemeljena općina FBiH sastavljena je iz tri naselja bivše općine Bosanski Šamac: Bazik, Grebnice i Domaljevac.
Općina Odžak
U sastavu općine Odžak su naselja: Ada, Bijele Bare, Donja Dubica, Gornja Dubica, Donji Svilaj, Gornji Svilaj, Jošava, Novi Grad, Novo Selo, Osječak, Posavska Mahala, Potočani, Prnjavor, Prud, Vojskova, Vrbovac, Zorice i Odžak.

Orašje je županijsko središte u kojem je sjedište izvršne vlasti (Vlada Županije Posavske). U Domaljevcu je sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Županije Posavske). U Odžaku je sjedište sudbene vlasti a tamo se nalazi i sjedište nekoliko ministarstava Vlade Županije Posavske.

Poljoprivreda je osnovna djelatnost kojom se bavi najveći broj žitelja u tri posavske općine. Ujedno, to je i županijski prioritet u koji se ulaže najviše proračunskih sredstava, šest puta više nego je to do sada činila F BiH i najviše od svih županija i kantona.
Zdravstvo je također među prioritetima. Županijska bolnica Orašje sa bolničkim kapacitetima i u Odžaku stvorili su temelje razvitka sekundarnog zdravstva, a specifičnost područja nameće potrebu suradnje sa zdravstvenim ustanovama u BiH i RH. U tijeku je velika investicija završetka dogradnje županijske bolnice u Orašju zahvaljujući potpori Vlade RH.
Svojim ulaganjima i s puno rada marljivi su Posavci obnovili dio stambenoga fonda infrastrukture i gospodarskih objekata uništenih tijekom protekloga rata. U tri općine Županije Posavske kao posljedica protekloga rata je 8.560 porušenih ili oštećenih stambenih jedinica od kojih je oko 7.000 domova bilo u cijelosti porušeno u općini Odžak. Prema podacima županijskoga ureda za izbjegle i raseljene još 1.600 domova u tri posavske općine čeka obnovu.
Najveći su problemi povratka na širem posavskome području koji je unutar RS. Sigurnosne probleme zamijenili su ekonomski održivi povratak. Od čega živjeti nakon povratka, najčešće je pitanje koje se postavlja pred povratnika.
Razminiranje je također jedna od značajnijih tema Županije Posavske. Tri posavske općine među najrizičnijim su područjima po tome što još uvijek oko 58 milijuna m2 skriva neeksplodirana ubojna sredstava , ostatke protekloga rata. Velike površine pod minama nalaze se tik uz naseljena mjesta a kako se radi istodobno i o plodnim oranicama, problem je životne i ekonomske prirode. Ukoliko se nastavi dosadašnjim tempom razminiranja procjene stručnjaka govore, Županiji Posavskoj treba još 50-tak godina da područje očisti od NUS-a.
Povoljan zemljopisni položaj Županije Posavske oslonjene najvećim dijelom uz rijeku Savu, dva granična prijelaza (Orašje i Bosanski Šamac) te važne putne komunikacije (prolazak koridora 5c, cesta Orašje- Tuzla, R 464) komparativne su prednosti koje bi trebale otvarati nova poglavlja gospodarskog jačanja područja.