Županija Posavska u projektu „DR SHARE“ kojim se stavlja naglasak na smanjenje katastrofa

802

U Vladi Županije Posavske jučer (04.10.) održan je jednodnevni radni sastanak svih sudionika, partnera projekta iz BiH, RH i Srbije pod imenom DR SHARE („Disaster Reduction, Standardized Hazard Analysisand Risk Evaluation“. Bio je to drugi sastanak Radne skupine za prikupljanje i usporedbu podataka u kojima se stavlja naglasak na smanjenje katastrofa, standardiziranje analiza opasnosti i procjene rizika. Projekt je započeo s provedbom 1.1.2016. te će trajati 18 mjeseci. Vrijednost projekta je 281.222,00 EUR od čega je sufinanciranje Europske komisije 210.227,00 EUR (74,75%). Projekt se provodi na području Hrvatske, BiH i Srbije. Nositelj projekta je Vukovarsko-srijemska županija. Partneri su Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrastte Državna uprava za zaštitu i spašavanje iz Hrvatske, Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu suradnju i lokalnu samoupravu te Fond „Evropski poslovi“ AP Vojvodina iz Srbije te Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije iz Bosne i Hercegovine.


U izjavi za javnost sudionici sastanka su istaknuli:
Krunoslav Srpak, viši voditelj projekta
-Inicijator i nositelj projekta je Vukovarsko-srijemska županija. Partneri su Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije, „Hrast“ i Državna uprava za zaštitu i spašavanje iz Hrvatske. Iz Bosne i Hercegovine to je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske, dok je ispred Srbije Europski fond autonomne pokrajine Vojvodina, te Pokrajinsko tajništvo za međuregionalnu suradnju i lokalnu suradnju i samoupravu AP Vojvodina. To su partneri koji rade na ovom projektu čiji je zapravo središnji objekt oko kojeg se dogovaramo aplikacija koja će identificirati sve kritične resurse ,na području koje je obuhvaćeno projektom, da bi se lakše koordinirale sve uključene strane u slučaju elementarnih, prirodnih i drugih nepogoda koje mogu nastati na području obuhvaćenim projektom. Ta aplikacija kada identificira sve kritične resurse i zabilježi ih, bit će na raspolaganju svim partnerima na način da ih oni ažuriraju, stalno dopunjavaju za slučaj da treba dići sve bitne snage na jednu višu razinu da bi se posljedice elementarne nepogode što bolje sanirale.
Ukupna vrijednost projekta je 281 222,00 eura, sufinanciranje Europske unije je gotovo 75% odnosno oko 210 000,00 eura. Projekt smo započeli negdje u prvom mjesecu kada smo predstavili projekt u okviru prezentacije sličnih projekata na kick-off meeting u Briselu u Belgiji u središtu DG ECHO koji je zapravo koordinator ispred Europske komisije za ovaj projekt. Zatim smo oformili projektni tim u Vinkovcima u 2.mjesecu i onda smo počeli raditi na stvaranju preduvjeta za nastavak tog projekta tj. proveli smo sve bitne javne nabave. Danas smo u fazi provedbe aktivnosti prikupljanja podataka onih osnovnih podataka i zato smo danas ovdje u Orašju na drugom sastanku radne skupine za prikupljanje i usporedbu podataka o kritičnim resursima na području obuhvaćenom projektom da bi na temelju tih podataka izgrađivali aplikaciju.

Franc Kljajić direktor Ureda za gospodarski razvoj ŽP
Sa strane Županije Posavske partner je projektu Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Županije Posavske s tim da potporu Ministarstvu daje Ured za gospodarski razvoj ŽP i Uprava za civilnu zaštitu ŽP koja će biti krajnji korisnik tog projekta. Sama korist ovog projekta je da se formaliziraju i uobliče resursi i prijetnje kada su u pitanju prirodne katastrofe jer se pokazalo da ne raspolažemo potpunim informacijama ako se desi neka elementarna nepogoda. 2014.godine je to bila poplava, ali to su mogućnosti požara i nekih drugih elementarnih nepogoda. Potrebno je da se stavi na jedno mjesto tj. da korisnik aplikacije zna točno za koju vrstu prijetnje raspolaže kojim resursima, ali ne samo to, nego da je i upoznat što u susjedstvu ima. Prvi koji mogu priskočiti u pomoć u takvim situacijama su susjedi. Potrebno je znati kome se obratiti, tko može pomoći i u kojoj situaciji. Aplikacija je kao takva jedna živa materija, ona se mora nadopunjavati, ocjenjivati trenutno stanje i što nam nedostaje, u čemu smo dobri i što trebamo popraviti. Partneri trebaju sudjelovati sa u projektu sa 25% no ne uplaćuju sredstva, znači da generalno Županiju Posavsku ne projekt financijski ne košta ništa, osim uloženog rada osoba zaduženih za rad na projektu. Oni svojim radom doprinose projektu, njihove plaće i naknade su prikazane kao doprinos u projektu . Županija Posavska dobiva aplikaciju da u određenom trenutku zna puno brže reagirati a također dobiva jako važna partnerstva koja mogu pomoći da se proširimo na planu projekata međugranične suradnje sa kojima možemo aplicirati prema EU. Ovaj projekt je softverski projekt, ima rezultat aplikacije, ali on može poslužiti kao temelj za neke hardverske projekte koji donose nekakve koristi materijalne prirode, potrebnoj opremi.

dr. Proda Šećerov
-Angažiran sam od strane autonomne pokrajine Vojvodine odnosno od Fonda za europske poslove kao ekspert u tom projektu. Mi smo partneri projekta vezanog je za problematiku izvanredne situacije. Poznavanjem identificiranje problema i nalaženjem rješenja mi sigurno da smanjujemo i žrtve i štete u slučaju katastrofa. Ako znamo posljedice mogućih klimatskih promijena, analiza je urađena ja bih rekao za čitavu Europu za sve zemlje, onda je ovaj problem još aktualniji. Mi idemo u susret rješavanju tih problema. Kao običan čovjek i građanin smatram da je informacija jako bitna. Ja nisam u prvoj ovakvoj inicijativi jer tako nešto imamo već između Bi H i Crne Gore i Hrvatske, vezano je za požare. Mislim da je ovo jako dobra inicijativa i mislim da će rezultati dati obostranu korist.
Tamara Glišić iz Fonda europske autonomne pokrajine Vojvodine
Ja sam na projektu na poziciji projektnog asistenta i meni je veoma drago što smo uspjeli da se okupimo oko jedne zajedničke teme koja je aktualna u sve tri države. Smatram da će ćemo zajedno uspjeti brže rješavati probleme, ukoliko do njih dođe. Ovakav jedan projekt može poslužiti da se ljudi koji su angažovani na poslovima vezanim za izvanredne situacije upoznaju, razmjene kontakte i, između ostalog, uspostave trajnu suradnju koja kasnije može da utječe na to da se ne ponove problemi slabe komunikacije.